Fidel Castro pozadinski profil

Fidel Castro Ruž rođen je 13. kolovoza 1926. godine na plantaži šećera na istočnoj Kubi, sina španjolskog imigrantskog zemljoposjednika i sluge kućanstva. Moćni i karizmatični govornik, uskoro se pojavio kao jedan od lidera u rastućem pokretu protiv diktature Fulgencio Batista.
Do kasnih 1950-ih, gospodin Castro je vodio veliku gerilsku snagu sa sjedištem na Kubi planinama Sierra Maestra, u jugoistočnom dijelu zemlje. Pobjeda nad Batistinim snagama konačno je došla u siječnju 1959. godine, a pobjednički gerilci, od kojih su mnogi bili bradati i nosili napore, oživjeli su Havani. Njegova pobjeda i pobjednički ulazak u kubanski kapital privukli su svjetsku pozornost. Uskoro je upravljao zemljom prema komunizmu - kolektivizaciji farmi i nacionalizaciji banaka i industrija, uključujući više od milijardu dolara američkih svojstava. Političke slobode suspendirane su, a kritičari vlade zatvoreni .Frank Calzon, kubanski pro-demokratski aktivist, kaže da su mnogi njegovi jednokratni pristaše postali razočarani i pobjegli iz otoka. "On je čovjek koji je davao puno obećanja kubanskim ljudima, a Kubanci su imali slobodu, imali bi iskrenu vladu", rekao je Calzon. "Vratit će se u ustav", rekao je Calzon. Umjesto toga, ono što im je dao bio je staljinistički tip vlasti. Castro je poticao bliski savez s Sovjetskim savezom, politiku koja je stavila Kubu na kolu sudara sa Sjedinjenim Državama. Washington je 1960. godine nametnuo trgovinsku embargu protiv Kube i raskinula diplomatske odnose početkom 1961. godine. U travnju te godine Sjedinjene Države su naoružale i usmjeravale loše planirane invazije kubanskih izgnanika, koje je lako pobijedilo na zaljevu svinja. Godinu dana kasnije, Kuba je bila u središtu sukoba između Washingtona i Moskve oko postavljanja sovjetskih nuklearnih raketa na otoku. Neprestano je skrenuo nuklearni rat. Nakon kubanske rakete, gospodin Castro je izgradio svoje oružane snage i poslao vojnike širom svijeta na razne hotspotove Hladnog rata, kao što je Angola. Također je podržao ljevičarske gerilske pokrete u Latinskoj Americi tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća u pokušaju širenja komunizma u hemisferi. Stručni američki diplomat i stručnjak za Kubu Wayne Smith kaže da su akcije g. Castro okrenule Kubu u međunarodni igrač. "Mislim da će se sjetiti kao vođa koji je stavio Kubu na kartu svijeta", rekao je Smith. "Prije Castra, Kuba se smatralo nešto od bananske republike, nije se ubrojilo ni u što u svjetskoj politici, Castro je sve to promijenio, a odjednom je Kuba igrala veliku ulogu na svjetskoj sceni, u Africi kao saveznik sovjetskog Unija, u Aziji, a svakako iu Latinskoj Americi. "Istodobno je g. Castro uspostavio sustav zdravstvene zaštite i obrazovanja koji je Kubu podigao među najvišim zemljama u zemljama u razvoju zbog visoke stope pismenosti i niske smrtnosti dojenčadi. Ti su programi uspjeli u velikoj mjeri zbog financijske podrške Moskve. Kad je Sovjetski Savez srušio početkom 1990-ih, Kuba je godišnje primila do šest milijardi dolara u sovjetskim subvencijama. Ta postignuća u socijalnoj skrbi došla su po cijeni ljudskih prava i demokracije. Razbojnici su bačeni u zatvor i oni koji su se prosvjedovali često su napadali vladine vlasti. "Fidel Castro držao je vlast kroz strah, koristeći tajnu policiju, manipulirajući političkim snagama, baš kao i Staljin ili baš kao i Hitler", izjavio je Calzon. Nestajanje sovjetskih subvencija početkom 1990-ih je duboko udubio Kubu i prisilili vladu da donese neke ograničene gospodarske reforme, kao što je legalizacija korištenja dolara i omogućava malim privatnim tvrtkama poput restorana da rade. Međutim, gospodin Castro se odupro čak i ovim malim koracima prema sustavu slobodnog tržišta i zaustavio se odmah nakon neposredne gospodarske krize. On je optužio Kubu za ekonomske probleme na trgovinskom embargu SAD-a i često je predsjedao antiameričkim skupovima u Havani kako bi osudio Sjedinjene Države. U svojim kasnijim godinama, g. Castro je uzgajao snažno prijateljstvo i savez s ljevičarskim predsjednikom Venezuele Hugom Chavezom. Dvojica muškaraca zajedno su radili na suprotstavljanju utjecaja SAD-a u Latinskoj Americi - i upoznali su se s uspjehom u mobiliziranju antiameričkog osjećaja na hemisferi. Drugi stručnjak za kubu, Thomas Paterson sa Sveučilišta u Connecticutu, uspoređuje g. Castra kineskom čelniku Mao Zedongu, i vjeruje da će se tako pamtiti. "Mislim da će mu se pamtiti koliko se Mao Zedong pamti u Kini kao onaj koji je srušio korumpirani diktatorski sustav koji je utjelovio identitet svoje nacije koji je gurao strance", rekao je Paterson , "Istodobno, kao što je slučaj kineske kritike Mao danas, kritizira ga kao autoritarnu, represivnu i nametnuta nevjerojatne žrtve na kubanskom narodu".